Znanstveni dio programa okupit će eminentne stručnjake koji će iz različitih kutova promatranja ujediniti i povezati brojne aspekte Lukačićeva djelovanja, kao i važnost koja ovom skladatelju pripada, kako u nacionalnoj, tako i u europskoj glazbenoj povijesti.

Glazbene radionice odvijat će se u Katedrali sv. Dujma pod vodstvom domaćih i inozemnih umjetnika. Na kraju simpozija bit će predstavljen i nosač zvuka 27 Lukačićevih moteta u izvedbi međunarodnog ansambla MUSICA ADRIATICA.

Simpozij je otvoren za širu javnost uz poštovanje epidemioloških mjera.

Lukačićev točan datum rođenja nije poznat; 1587. kršten je u Šibeniku gdje se vjeruje da je rođen. Deset godina kasnije stupio je u franjevački red kada je prihvatio svoje redovničko ime Ivan.

1600. poslan je u Italiju gdje je studirao teologiju i glazbu. 1612. godine potpisao se kao baccalaureus, dok mu je 23. ožujka 1615. u Rimu dodijeljen stupanj magistra glazbe (magistar glazbe). 1614. sudjelovao je kao kapelnik na blagdanu Svetog Jeronima u crkvi Svetog Jeronima u Rimu.

U Šibenik se vratio 1618. godine, a dvije godine kasnije preselio se u Split, gdje je postao prior franjevačkog samostana, uz to što je bio ravnatelj glazbe u Katedrali, u kojoj je živio do svoje smrti. Iako je Lukačićev boravak u Italiji nedovoljno dokumentiran, njegov angažman u Splitu, i kao gvardijan i kao glazbenik, ostavio je popriličan zapis od prvorazredne važnosti za tadašnji glazbeni život u Dalmaciji.

Lukačić je 1620. objavio svoju jedinu zbirku moteta Sacrae cantiones. Prema naslovnoj stranici i posveti, Giacomo Finetti, u to vrijeme maestro di cappella pri crkvi dei Frari u Veneciji, predao ih je splitskom nadbiskupu. Tijekom Lukačićevog dugog boravka u Italiji vjerojatno je napisano ukupno 27 moteta. Karakteristične za njegove monodije su jasne melodijske linije i jednostavnost harmoničnog protoka.

Među dvodijelnim motetima, Da pacem, Domine je iznimne virtuoznosti, dok trodijelni Domine, puer meus sadrži oratorijski dramski dijalog između Krista, pripovjedača i stotnika. Početkom 17. stoljeća novi barokni stil već je prihvaćen u Dalmaciji, a Split, u kojem su djelovali skladatelji poput T. Cecchinija i M. Romana, bio je jedno od najvažnijih glazbenih središta. Lukačić je postigao finu sintezu ranobaroknog venecijanskog crkvenog stila i lokalnih osobina.

Mihael Prović, predsjednik
Sara Dodig Baučić
Ennio Stipčević
Mirjana Siriščević
Davorka Radica
Vito Balić
Christina Pluhar
Egon Mihajlović

Mihael Prović, predsjednik
Sara Dodig Baučić
Doris Žuro
Ivan Urlić

Katolički bogoslovni fakultet
Sveučilišta u Splitu

Umjetnička akademija
Sveučilišta u Splitu

Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Splitsko-makarska nadbiskupija

Splitsko-dalmatinska županija

Grad Split