doc. dr. sc. Radoslav Bužančić
Konzervatorski odjel Split
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Početak 17. st. splitska je katedrala dočekala u starom ro-maničkom ruhu, sa svetištem koje je tijekom 15. i 16. st. preuređeno u kasnogotičkoj pregradnji po zamisli Bonina Milanca. Stoljeće koje je prethodilo pojavi fra Ivana Lukačića, u osvit pojave baroknog stila, obilježeno je teškim stradanjima grada u osmanskim provalama. Splitsku katedralu pohodio je tada vizitator Augustin Valier, koji je nadbiskupa Markantuna de Dominisa, znamenitog fizičara i teologa, potaknuo na proširenje prvostolnice dogradnjom kora. Pothvat je dovršio njegov nasljednik nadbiskup Sforza Ponzoni (1616. - 1640.). Njegova je zasluga i dovođenje fra Ivana Lukačića na mjesto dirigenta i orguljaša stolne crkve u Splitu 1618. godine, koji je na toj službi ostao gotovo 30 godina, do svoje smrti 1648. Baroknu glazbu slijedilo je slikarstvo brojnih slikara tog doba koji su ukrasili nišu novog oltara i kor, među kojima je najznačajniji Lukačićev suvremenik Matej Pončun.
Radoslav Bužančić magistrirao je 1996. godine na Poslijediplomskom studiju Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu s temom predromaničke crkve sv. Martina u Trogiru. Na istom fakultetu 2008. godine doktorirao je s tezom “Nikola Ivanov Firentinac, arhitekt renesansne obnove Trogira koncem 15. stoljeća”. Godine 2009. izabran je u naslovno znanstveno-nastavno zvanje docenta na Filozofskom fakultetu u Splitu za područje humanističkih znanosti, polje povijest umjetnosti, grana povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija. Od godine 1984. radi kao konzervator u Splitu. Kao viši savjetnik konzervator bio je voditelj odjela za istraživačko-dokumentacijski rad, a 1999. godine postao je voditelj splitskog odjela i donačelnik Konzervatorskog odjela u Splitu. Od 2006. godine pročelnik je Konzervatorskog odjela u Trogiru, a od 2010. godine i Kon-zervatorskog odjela u Splitu. Autor je brojnih znanstvenih knjiga i radova s područja povijesti umjetnosti i arhitekture, od antike do devetnaestog stolje-ća. Najveći broj radova je iz područja romaničke i renesansne umjetnosti. Za svoj rad na području spomeničke baštine dobio je brojna priznanja i nagrade.